TRY HARD
Igra sporta i umjetnosti
Dom HDLU / Meštrovićev paviljon, Zagreb, Croatia, 2020. Galerija Kamba, Zagreb, Croatia, 2019.
Martina Granić, Martina Miholić
TRY HARD je multimedijalna instalacija Martine Granić i Martine Miholić u Galeriji Kamba kojom iskazuju prisutnost i medijsku popraćenost žena u sportu.
Sport potiče međusobno poštovanje, snošljivost, razumijevanje i spajanje ljudi različitih spolova, nacionalnosti, rasa, religija, dobi i imovinskog stanja. Sredstvo je borbe protiv diskriminacije, predrasuda i stereotipa. Djeca koja se bave sportom posjeduju veće samopoštovanje i samopouzdanje te se lakše nose s izazovima obrazovanja i društvenih utjecaja tijekom odrastanja. Dok je medijski prikaz sporta i dalje nevjerodostojan te jednosmjeran s dozom mizoginije ili postavljanja žene, nasuprot muškarca, u izvrnuti kontekst, stvarajući krive stereotipe i povezujući nebitne uloge koje žene imaju vezano uz sport, autorice izložbe i dalje ne žele negirati nježniju tjelesnu izražajnost i drukčijost ženskog tijela. Dapače, one ju naglašavaju i istražuju poimanje ženskog kretanja u sportu.
(iz teksta autorica)
Martina Miholić i Martina Granić u Galeriji Kamba predstavile su se (multimedijalnom) instalacijom Tray Hard kojim istražuju ulogu i prisutnost žena u sportu.
Brojnim znanstvenim istraživanjima potvrđeno je kako sport može dati pozitivan doprinos društvu:
bavljenje sportom potiče međusobno poštovanje, snošljivost i razumijevanje spajanjem ljudi različitih spolova, rasa, religija, dobi i imovinskog stanja. Sportske aktivnosti, ako su pravilno vođene, mogu biti sredstvo borbe protiv diskriminacije, predrasuda i stereotipa.
Također je potvrđeno kako djevojčice aktivne u sportu imaju bolji uspjeh u školi, rjeđe se suočavaju s
neželjenom trudnoćom u tinejdžersko dobi, posjeduju veće samopoštovanje i samopouzdanje, lakše
se i češće upisuju na koledže i fakultete i mnogo rjeđe imaju problema sa zloporabama opojnih droga
i bolestima ovisnosti. Stoga umjetnice postavljaju pitanje zašto je istraživanje Agencije za elektroničke medije donijelo rezultate koji navode postoci. Također primjećuju kako prilikom nasumičnog pretraživanja pojmova žena i sport, prvi članci koji nam budu ponuđeni najčešće nose naslove poput: Ovo su najljepše žene i djevojke nogometaša i bez otvaranja samog članka poprilično nam je jasno kako nije riječ o najljepšim nogometašicama, a kamoli najboljim nogometašicama, već o najljepšim ženama nogometaša.
Autorice ne žele negirati ljepotu ženskog tijela u sportu, dapače sasvim suprotno cilj im je naglasiti i istražiti poimanje ženskog kretanja u sportu.
Ne osporavamo niti pojavljivanje ženskog tijela u komercijalne svrhe poput reklama za sportsku odjeću, sportske događaje i slične, pod uvjetom da je prikazano u pozitivnom i neuvredljivom kontekstu. Ne zamjeramo ni kada je nekome određena sportašica hot, privlačna... zato što to sasvim sigurno i je, no obraćamo pažnju na činjenicu kako nas takav pogled odnosno jednosmjerna objektifikacija koja je sama sebi svrhom osiromašuje za sve brojne.